Početna      Biografija     Grad     Kućni ljubimci     Kontakt


                                                                                          Bijeljina



 Bijeljina je 
grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina opštine je 733,85 km2, a ukupni broj stanovnika iznosi 114.663 (popis 2013). Grad je kao središte plodne ravnice Semberije jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom.

    Bijeljina se prvi put spominje 1446. godine. Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je išao za Mačvu, Mitrovicu i Hok. Franjevački samostan Svete Marije, u poljima u okolini Bijeljine, spominje se 1514. godine. Tom periodu pripadaju trinaest stećaka, od kojih su dva dekorisana a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaseoku Mitrovićima, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stećka, od kojih je jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i predstavom životinje; kao takav prenijet je na zgradu dragaljevačke osnovne škole. U osmanlijskom dobu župa Bijeljina pripada nahiji Koraj. Kao sjedište kadiluka pominje se 1634. godine. Za vrijeme austro-ugarske okupacije i u ratu 1876. godine grad je mnogo stradao.   

  
1838. u Bijeljini je otvorena prva osnovna škola konfesionalnog tipa. Od 1992. Bijeljina ima i visokoškolske ustanove - Višu školu za vanjsku trgovinu i Učiteljski fakultet, koje pohađaju studenti iz cijele Bosne i Hercegovine. Pored gimanzije 'Filip Višnjić' i srednje muzičke škole, u Bijeljini postoji Poljoprivredni srednjoškolski centar, srednja tehnička škola (sa elektrotehničkim i mašinskim smerovima), ekonomska i građevinska škola. Poslije drugog svjetskog rata promijenjen je školski sistem, tako da je 1951. otvorena prva osmogodišnja osnovna škola, a pet godina kasnije i druga. Treća i četvrta osnovna škola otvorene su 1959., odnosno 1966. godine. Od 1953. u gradu postoji i osnovna muzička škola.